Održivo uklanjanje uginule ribe, mulja i fekalija: komprimirani zrak kao dio inovativnog rješenja

Zahvaljujući njihovoj pouzdanosti, sigurnosti i učinkovitosti u uklanjanju uginule ribe iz morskih ribogojilišta, upotreba Airlift transportnih sustava značajno se povećala posljednjih godina. Ti sustavi sada potiču daljnji tehnološki razvoj jer se upotrebljavaju i za uklanjanje mulja i ribljeg izmeta, što predstavlja ključan doprinos održivoj akvakulturi.

Smrtnost riba (uginuće) prirodna je i neizbježna komponenta kako prirodnih ekosustava, tako i akvakulture. Za razliku od sisavaca, ribe stvaraju mnogobrojno potomstvo, uglavnom u obliku jaja. Međutim, u divljini je stopa preživljavanja tih jaja vrlo niska – obično samo oko 1 % riba dosegne odraslu dob. Slabije životinje često uklanjaju grabežljivci prije nego što uginu zbog svojih urođenih slabosti.

U akvakulturi, posebice u uzgoju lososa, opažena je znatno veća stopa preživljavanja, obično oko 80 %. To znači da većina riba napreduje, ali manji dio od oko 20 % nažalost nije dovoljno snažan da dosegne odraslu dob i ugiba tijekom ciklusa tova. Budući da u ribogojilištima nema prirodnih grabežljivaca, važno je ukloniti te mrtve ribe kako bi se spriječilo da postanu prijenosnici bolesti i zaraza. U suprotnom, mogle bi predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravoj ribljoj populaciji.

Ribogojilišta su se oduvijek morala baviti uklanjanjem mrtve ribe kako bi održala zdrav ekosustav. Tradicionalna metoda uklanjanja uključuje slanje ronilaca u mrežaste kaveze koji ručno skupljaju uginulu ribu u košare. Te se košare zatim ručno vade iz vode. Ta metoda je radno intenzivna i dugotrajna te često rezultira time da mrtve ribe dulje ostaju u kavezima. To je daleko od idealnog, jer što dulje uginule ribe ostanu u mrežastim kavezima, veći je rizik da prenesu bolesti na zdrave ribe.

S prelaskom akvakulture na dublje, veće i izloženije vodene površine, sigurnost riblje populacije postaje sve važnija. Ali kako riješiti taj problem?

Airlift transportni sustavi nude inovativno rješenje za konvencionalno uklanjanje uginule ribe. Komprimirani zrak ima središnju ulogu: Na najnižoj točki mrežnog kaveza postavljen je konus koji je spojen na dovod komprimiranog zraka putem crijeva. Primjenom načela tzv. Airlift pumpe uginula riba učinkovito se usisava s dna kaveza i transportira crijevom do središnjeg uređaja za sakupljanje na opskrbnoj platformi ili brodu.

Tamo se stanje uginuća procjenjuje i statistički bilježi. Sakupljena riba zatim se može preraditi u silažu – proces u kojem se ujedno uklanjaju bakterije i infekcije. Ta riblja silaža može se upotrijebiti na razne načine i predstavlja dodatni potencijal stvaranja dodatne vrijednosti iz materijala koji bi se inače smatrao otpadom.

Uklanjanje uginule ribe s pomoću Airlift transportnih sustava postaje sve popularnije iz nekoliko razloga:

• Sigurno rješavanje izazova akvakulture na otvorenom moru: opasnosti povezane s konvencionalnim metodama uklanjanja uginuća potpuno su eliminirane. To sustav čini posebno privlačnim za udaljena i izazovna okruženja.
• Učinkovit i pouzdan proces: ta je metoda znatno brža i manje radno intenzivna od tradicionalnih pristupa.
• Doprinos smanjenju stope smrtnosti: uginula riba brzo se uklanja, što sprječava širenje bolesti i održava nisku smrtnost.
• Bolja zaštita podmorja: brzo uklanjanje uginule riba sprječava potencijalno širenje bolesti u cijelom pomorskom ekosustavu.
• Točnija izvješća o uginuću: često uklanjanje uginule ribe omogućuje precizniju evidenciju uginuća, što je važan preduvjet za usklađivanje s propisima u nekim regijama. Istovremeno, tako se stječu uvidi u postojeću biomasu, što omogućuje optimalno prilagođavanje hranjenja i minimiziranje otpada.

U kontekstu održive akvakulture, upravljanje otpadom poput mulja i ribljeg izmeta od ključne je važnosti. Te organske naslage na morskom dnu privlače bakterije koje se raspadaju i troše velike količine kisika tijekom svoje metaboličke aktivnosti. To može dovesti do stvaranja anoksičnih zona – područja s niskim ili visokim udjelom kisika neposredno ispod ribogojilišta – što može značajno utjecati na okolni podmorski život.

Napredak u razvoju Airlift transportnih sustava sada nudi obećavajuće rješenje za taj problem. Rani sustavi, uvedeni prije nekoliko godina, već su bili dizajnirani za istovremeno uklanjanje uginule riba i mulja, čime su izravno ublažili stvaranje anoksije uzrokovane taloženjem mulja. No ubrzo se pojavio još jedan izazov: riblji izmet.

Tradicionalno, tretman fekalija bio je prvenstveno potreban u postrojenjima na kopnu. S druge strane, akvakultura s otvorenim mrežnim kavezima obično je imala koristi od jakih struja koje su omogućavale prirodno razrjeđivanje, često uz ograničen utjecaj na okoliš jer nije dolazilo do prekoračivanja prirodnog kapaciteta apsorpcije staništa. Međutim, u nekim slučajevima lokacije uzgajališta nisu bile idealne, što je rezultiralo taloženjem fekalija na morskom dnu. Kada je opterećenje premašilo prirodni kapacitet, te su naslage – poput mulja – doprinijele stvaranju anoksičnih zona i smanjenju bioraznolikosti.

Slijedom toga, neke države i regije sada nalažu neovisan nadzor morskog dna u akvakulturi s otvorenim mrežnim kavezima. Ako se nadzorom otkrije degradacija uvjeta na morskom dnu, ribogojilišta moraju smanjiti svoju biomasu. U posebno teškim slučajevima može doći i do potpunog zatvaranja uzgajališta.

Uklanjanjem fekalija smanjuje se ekološko opterećenje okolnog ekosustava, a istovremeno se uzgajalištima omogućuje da održe svoj puni riblji fond. Naročito s porastom broja uronjivih uzgajališta lososa u kojima se upotrebljavaju potpuno zatvoreni mrežasti kavezi, uklanjanje uginuća uz primjenu komprimiranog zraka postaje jedina praktična opcija za učinkovito i brzo uklanjanje uginule ribe.

Uklanjanje uginule ribe, mulja i izmeta ključno je i za ekološku odgovornost te za dugoročnu ekološku održivost ribogojilišta, te je stoga temeljni preduvjet za njihov održiv gospodarski razvoj. Napredni Airlift transportni sustavi koji rade na komprimirani zrak pružaju učinkovitu i pouzdanu metodu za uklanjanje tog organskog otpada.

Pretvaranjem sakupljenog materijala u vrijedne proizvode poput silaže ili bioplina, ti sustavi značajno doprinose uspostavljanju kružnog gospodarstva u akvakulturi. Takve su mjere zato bitne i daju ključan doprinos istinski održivoj akvakulturi.

Ilustraciju ustupa AKVA Group.